Splitska policija ovih je dana uhitila 31-godišnjaka iz Splita pod sumnjom da je ilegalno prenosio sportske sadržaje i pritom to naplaćivao korisnicima. Doznali smo na koji način funkcionira sustav hvatanja pirata u Hrvatskoj i što ih čeka nakon policijske obrade.

Iako je izbor digitalnog sadržaja iz godine u godinu sve veći, tako raste i broj onih koji nude razne audiovizualne sadržaje putem ilegalnih streaming platformi, a to još i naplaćuju korisnicima.

Splitska policija je u četvrtak izvijestila kako je provela istragu nad 31-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje teških kaznenih djela povrede autorskog i srodnih prava te računalne prijevare, čime je za 1,6 milijuna eura oštećeno trgovačko društvo koje polaže isključiva prava na emitiranje određenih sadržaja.

U kuloarima društvenih mreža se navodi kako je uhićeni Splićanin stajao iza ilegalne IPTV platforme Bembara, preko koje je godinama ilegalno prenosio utakmice SuperSport Hrvatske nogometne lige (SHNL).

To nije bio jedini slučaj povrede prava na prijenos audiovizualnog sadržaja. Naime, USKOK je nedavno podigao optužnicu protiv čak 24 hrvatska državljana koje tereti za zločinačko udruženje, računalnu prijevaru te nedozvoljenu uporabu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača. Konkretno, oni su uklanjali programske zaštite i kontinuirano neovlašteno presretali televizijske i filmske sadržaje koje su putem interneta pružali svojim korisnicima, pritom naplaćujući emitiranje između 10 i 15 eura mjesečno po korisniku. Na taj način su zaradili gotovo milijun eura.

Hvatanje pirata

Na sličan je način funkcionirao i Bembara. Kako je u najboljim danima imao preko 10.000 pretplatnika, jasno je da se radilo o razrađenom poslovnom modelu. Uz forum i stranicu s odgovorima na često postavljena pitanja, odavala je dojam legalnog IPTV servisa. No, kako funkcionira hvatanje “pirata”, objasnio nam je Marko Brgić iz odjela regulatornih i javnih poslova Hrvatskog Telekoma.

‘Prati se njihova aktivnost na društvenim mrežama. Postoji niz platformi preko kojih oni moraju na neki način poslovati ili se reklamirati. To su najčešće Facebook, Instagram, Patreon, WhatsApp. Dominantno je da imaju društvene mreže na kojima stvaraju zatvorene grupe gdje razmjenjuju informacije o linkovima i ostale sadržaje. Kada se takav sadržaj naplaćuje, uvijek se može pratiti trag novca, u kojem god on obliku bio’, objasnio je Brgić.

No, osim društvenih mreža i drugih kanala komunikacije, “pirati” imaju i softvere kojima ilegalno emitiraju sadržaj, najčešće zaobilazeći zaštitu legalnog IPTV sustava. Brgić ističe da je otkrivanje takvih platformi u principu ‘igra mačke i miša’, jer se stalno stvaraju nove zatvorene grupe i ilegalne platforme za razmjenu i emitiranje sadržaja.

‘Surađujemo sa specijaliziranim tvrtkama za nadzor nezakonitih aktivnosti na društvenim mrežama i platformama, koje reagiraju kada uoče prijenos nezakonitog sadržaja. Kao obveznice Uredbe EU o digitalnim uslugama (Digital Services Act, op.a.), platforme poput Youtubea, Googlea i Facebooka obvezne su nakon prijave u što kraćem roku poskidati ilegalni sadržaj’, istaknuo je Brgić.

Talijanski model za europski problem

Tako otprilike funkcionira sustav u Hrvatskoj. On je, istaknuo je stručnjak iz HT-a, dovoljan po pitanju hvatanja domaćih ilegalnih ‘streamera’, ali za one do kojih trag vodi u inozemstvo, potrebna je prekogranična suradnja, što može duže potrajati.

Europska unija je prepoznala problem ilegalnih IPTV servisa, zbog kojih operatori digitalnog sadržaja godišnje gube stotine milijuna eura. Zasad se razmatra koji bi preventivni model na europskoj razini bio najučinkovitiji.

Tu posebno iskače talijanski model, kojeg je u sličnoj varijanti razvila i Grčka. Ondje, tvrdi Brgić, postoji sustav koji po prijavi alarmira nadležnu instituciju, koja izdaje nalog za uklanjanje ilegalnog sadržaja, što se odvija u roku od najviše pola sata. Pritom kaznu dobivaju i pirati, ali i korisnici njihova sadržaja.

‘U Hrvatskoj trenutno ne postoji takav sustav, ali u poslljednje se vrijeme intenzivno radi na uspostavljanju adekvatnih mehanizama za učinkovitu borbu protiv piratstva i vrlo brzo možemo očekivati konkretne aktivnosti po uzoru na Italiju i Grčku’, objasnio je Brgić.

Ozbiljne posljedice

Što, pak, čeka splitskog pirata? Prema Kaznenom zakonu, godina dana zatvora, oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje opreme kojom je počinjeno kazneno djelo. No, to je samo jedan dio sankcija. HT, kao nositelj prava emitiranja sadržaja koji je završio na njegovoj ilegalnoj platformi, može tražiti i naknadu štete, koja je, rekli smo, procijenjena na 1,6 milijuna eura.

‘Kod izračuna nastale štete, promatralo se koliko je on dugo bio aktivan na tržištu, koliko je imao korisnika i koja je prosječna cijena koju smo mi naplaćivali za našu legalnu uslugu. Uzeta je trećina minimalnog procijenjenog broja korisnika, kao pretpostavljeni broj onih korisnika koji bi bili spremni platiti legalnu uslugu, i onda smo to pomnožili s trajanjem i iznosom prosječne pretplate te došli do konačnog iznosa. To je poprilično konzervativan izračun.

Šteta je nastala zbog toga što nismo dobili iznos pretplate koji bi nam netko platio da legalno gleda taj sadržaj. Taj se sadržaj ne može gledati nigdje drugdje nego kod nas. Procjenjujemo da se šteta koja nam je nastala otprilike kreće u tim okvirima, a na sudu je da odredi koliki je konačni iznos štete. Realno, koliki god na kraju bio iznos štete, radi se o ozbiljnom iznosu koji u pitanje može dovesti nečiju financijsku egzistenciju. Svaki pirat tako riskira da bude zatvoren i da nam nadoknadi svu štetu koju je prouzročio’, upozorio je stručnjak iz HT-a.

Potom je poslao još jedno upozorenje. ‘Vlasnici sadržaja u Hrvatskoj pojačali su nadzor nad nezakonitom distribucijom sadržaja, a policija je izrazito stručna i efikasna u pronalaženju počinitelja. HT je nedavno podnio još jednu kaznenu prijavu, a vjerojatnost da će i taj drugi počinitelj biti uhvaćen jako je velika. I tu ne namjeravamo stati’, zaključio je.

(Autor: Milan Dalmacija, Foto: Sascha Winter / Panthermedia / Profimedia)