Pirati nanose ogromnu štetu: Zbog ovoga imamo manje filmova, a na gubitku su gledatelji i država
Iako je ilegalno, piratstvo je u posljednjih nekoliko godina počelo bujati. Raste broj streaming servisa izvan zakona, ali i financijski gubitci koje trpi TV industrija, ali i druge autorske i kreativne branše.
Na razini Europske unije svake godine se izgubi nekoliko milijardi eura. Istraživanje Europske komisije iz 2023. godine pokazuje kako je Hrvatska po stopi korisnika koji barem jednom mjesečno pristupe ilegalnom sadržaju gotovo jednaka europskom prosjeku.
Tada je, naime, 10,9 posto Hrvata, ali i 10,3 posto Europljana redovito koristilo piratske sadržaje. Od toga 80 posto otpada na televiziju i streaming servise. Govoreći o Hrvatskoj, tih 10,9 posto korisnika ilegalnog sadržaja se pretvara u 150 do 200 tisuća ljudi.
Višemilijunska šteta
No, koliki su zapravo gubici? Ivan Benc, direktor Odjela za TV proizvode i sadržaj Hrvatskog telekoma, na konferenciji “Borba protiv piratstva u digitalnom dobu”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora, iznio je računicu.
“U Hrvatskoj postoji oko 150 do 200 tisuća korisnika koji koriste ilegalni sadržaj. Ako taj broj pomnožimo s pretplatom koju bi oni trebali plaćati da bi mogli gledati sadržaj legalno, dolazimo do brojke od 60 milijuna eura koje cijelo naše tržište godišnje gubi zbog ilegalnih aktivnosti”, rekao je Benc.
Još 10 milijuna eura se, prema procjenama, gubi na smanjenju vrijednosti oglašivačkog prostora. Uz to, TV operatori zbog piratstva imaju poprilične troškove, koje ulažu u sredstva za borbu protiv piratstva.
No, ne gube samo operatori. Od navedenih 70 milijuna eura, država gubi najmanje 14 milijuna eura na PDV-u i drugim porezima, kolektivna društva poput Zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP), Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i Agencije za elektroničke medije (AEM) gube pet milijuna eura godišnje, a gotovo sav ostatak odlazi na troškove TV kuća, svjetskih servisa i sportskih prava. Na kraju operatorima ostane svega sedam milijuna eura.
“Glavna je poruka da se ne borimo samo za nas, nego da se borimo za sve dionike cijelog procesa, za cijeli ekosustav televizije, koji poprilično pati zbog piratstva”, upozorio je Benc, dodajući i da se svi korisnici takvih ilegalnih servisa izlažu riziku mjera protiv sebe, jer faktički sudjeluju u krađi.
Foto: Alen Međić/HGK
Svi su na gubitku
Pritom pirati ne plaćaju poreze, naknade kolektivnim društvima, ni proizvodnju sadržaja, a često se “nakače” i na tuđe servise i tako izbjegavaju tehničke troškove.
Cjelokupno tržište televizije u Hrvatskoj, a to uključuje tvorce sadržaja, TV operatere, oglašivače i pretplatnike, vrijedi otprilike 220 milijuna eura s PDV-om. Dakle, otprilike trećina vrijednosti se svake godine izgubi gledanjem piratskog sadržaja.
Zbog toga, naglašava Benc, nijedan TV operater u Hrvatskoj nije snimio nijedan film ili seriju, smanjuje se opseg mogućnosti stvaranja sadržaja, što dovodi i do smanjenja rada, odnosno broja zaposlenih, pa i plaća. Država, pak, uz PDV gubi i poreze na dohodak i dobit.
No, nisu samo “veliki igrači” na gubitku. Sigurnosni rizici za korisnike su također veliki. Mnogo ilegalnih streaming servisa koristi neprovjerene, često i maliciozne softvere, koji u pozadini kradu osobne podatke. Tim podacima se, pak, slobodno trguje na “dark webu”. Osim toga, povrata novca nakon gašenja sadržaja nema, kao niti zaštite od neprikladnog sadržaja.
Borba protiv pirata se intenzivira, piratski kanali se zatvaraju, s posljedicama za njihove vlasnike, ali problem je i dalje velik i nužno ga je početi još konkretnije rješavati i počinitelje kazneno progoniti.
“Broj pirata i korisnika je ozbiljno narastao i postoji opasnost da tih 60-70 milijuna eura gubitaka naraste na 120-130 milijuna eura i da se počne urušavati IPTV sustav koji imamo u Hrvatskoj. Zato nam je potrebna hitna reakcija i suradnja svih dionika u društvu. Mi ćemo se boriti dostupnim pravnim alatima. Zakonski okvir postoji, ali treba nam zakonska promjena da djelujemo brzo; kao što je praksa u drugim državama da od trenutka prepoznavanja do roka zabrane i gašenja nekog pirata prođe maksimalno trideset minuta”, zaključio je Ivan Benc iz HT-a.
(Autor: Milan Dalmacija, Foto: Wavebreak/Profimedia)