Hollywood nema milosti prema pirateriji: Bivša dužnosnica FBI-a predvodi borbu protiv digitalnih pirata
Filmska industrija angažirala je bivšu visoku dužnosnicu FBI-a Larissu L. Knapp i pokrenula kampanju za novo federalno zakonodavstvo u borbi…
Dok legalne streaming platforme pokušavaju zadovoljiti rastuće apetite publike, kriminalne mreže koriste svaku tehnološku pukotinu. Stručnjaci upozoravaju da je piraterija danas brža, lukavija i profitabilnija nego ikad, a industrija je, kažu, na prekretnici. Reakcija više nije dovoljna; jedini je put prema naprijed prevencija
Sve veći val ilegalnih streaming servisa naglo mijenja dinamiku tržišta, od sportskih prava do sigurnosti krajnjih korisnika. U razgovoru za Broadband TV News, Maria Malinkowitsch, direktorica upravljanja proizvodima u tvrtki Verimatrix, otkriva kako se ilegalni OTT servisi šire industrijskim razmjerima, što stoji iza njihova uspjeha i što operatori mogu učiniti kako bi zaštitili svoje platforme.
Gubici se mjere u stotinama milijuna eura
‘Piraterija, nažalost, raste’, kaže Malinkowitsch. I dok su torrenti posljednjih godina pali za više od 40 posto, zamijenili su ih sofisticiraniji oblici krađe sadržaja. Financijski gubici golemi su: francuska Ligue 1 procjenjuje gotovo 400 milijuna eura izgubljenih prihoda, dok LaLiga navodi 600 do 700 milijuna eura godišnje. ‘To su iznosi koji mogu slomiti cijeli sektor’, ističe Malinkowitsch.
Posebno zabrinjava uspon modela tzv. ‘piracy-as-a-service’, gotovih ilegalnih OTT platformi koje se na dark web tržištima prodaju kao potpuno funkcionalni paketi. ‘Imate korisničko sučelje, preporuke, upravljanje korisnicima, tisuće kanala, uključujući premium sportski sadržaj. Izgledaju jednako profesionalno kao Netflix ili Disney+. Ljudi misle da samo štede novac na nogometu, ali kriminalni ekosustav u pozadini je iznimno mračan’, objašnjava Malinkowitsch.
Maria Malinkowitsch ima više od 13 godina iskustva u SES-u, gdje je vodila portfelj usluga video distribucije, od satelitskih kapaciteta i enkripcije do uplinka i OTT servisa. U Verimatrix je došla 2022. kako bi preuzela antipiratski segment i razvila tehnologije poput Streamkeeper Watermarkinga i Counterspya. Fokus njezina rada je sigurnija i pristupačnija digitalna budućnost za sve korisnike.
Kriminalne mreže stoje iza najvećih platformi
Suprotno uvriježenom mišljenju, većinu ilegalnih IPTV servisa ne vode entuzijasti, nego organizirani kriminal. ‘Novac koji pritom cirkulira financira pranje novca, trgovinu ljudima, iskorištavanje djece, trgovinu oružjem i drogom, sve ono što korisnici nikad ne bi svjesno podržali’, kaže Malinkowitsch.
Mnogi misle da samo štede na pretplati, no pozadina je, upozorava, zastrašujuća. ‘Ljudi misle da samo štede novac na nogometu, ali kriminalni ekosustav u pozadini je iznimno mračan’.
Krajnji korisnici nisu zaštićeni. ‘Piraterija je nezakonita, čak i za gledatelje, iako je procesuiranje rijetko’, kaže. Veći je problem cyber-rizik: ilegalne platforme učitavaju sumnjive oglase i kodove koji mogu dovesti do krađe podataka, kompromitiranih uređaja ili prijevara s kreditnim karticama. ‘Ljudi se ponašaju kao da je internet slatki dućan. Nije. To je opasan prostor, a piratske stranice to znaju iskoristiti.’

Zašto ‘reaktivne’ metode više ne funkcioniraju
Tradicionalne mjere poput watermarkinga i zahtjeva za gašenje sadržaja sve su manje učinkovite. ‘Čak 81 posto zahtjeva za uklanjanje bude ignorirano’, otkriva Malinkowitsch.
Ključno je, kaže, prebaciti fokus s reakcije na prevenciju.
Jedna od najvećih prijetnji danas je tzv. CDN leeching, gdje pirati koriste ukradene pristupne tokene iz legitimnih aplikacija kako bi masovno preuzimali originalni stream. Tijekom velikih sportskih događaja, više od polovice ukupnog CDN prometa u nekim zemljama zapravo je – ilegalno što operatorima nanosi dvostruku štetu, a kolateralne žrtve su i legalni korisnici.
‘Na primjer, mjerenja vodećeg CDN pružatelja u Španjolskoj i Italiji pokazala su da je tijekom važnih nogometnih utakmica više od polovice CDN prometa bilo ilegalno. Ovo je dvostruki udarac za operatere: povećava troškove CDN-a upravo u vršnim satima, a istovremeno degradira kvalitetu usluge za korisnike koji plaćaju, uzrokujući ‘buffering’ ili nemogućnost pristupa prijenosu jer piratske usluge troše dostupnu propusnost’, objašnjava Malinkowitsch.
Ključne brojke piraterije u 2025.
• 40% – pad torrent aktivnosti u posljednjih nekoliko godina, ali uz paralelni rast sofisticiranijih oblika krađe sadržaja.
• €400 milijuna – procijenjeni godišnji gubitak prihoda francuske Ligue 1 zbog piraterije.
• €600 – 700 milijuna – godišnji gubici koje zbog ilegalnog streaminga procjenjuje španjolska LaLiga.
• 81% – postotak ignoriranih zahtjeva za uklanjanje ilegalnog sadržaja.
• 50%+ – udio ilegalnog prometa u ukupnom CDN opterećenju tijekom velikih nogometnih utakmica u Španjolskoj i Italiji.
Kako izgleda učinkovita obrana? Pet ključnih koraka
Stoga učinkovita antipiratska strategija uključuje: upravljanje pristupom, kako bi samo legitimne aplikacije mogle dohvatiti stream, ojačavanje aplikacija protiv napada poput manipulacije, reverzibilnog inženjeringa i krađe podataka, kontinuirano nadziranje kako bi se odmah prepoznalo zaobilaženje zaštite, ciljane protumjere, odnosno blokiranje kompromitiranog uređaja ili aplikacije, a ne cijelog kućanstva te polimorfizam, odnosno redovito mijenjanje zaštitnih mehanizama kako bi hakeri morali stalno počinjati ispočetka.
‘Bez ovih koraka, operatori jednostavno ne mogu pratiti tempo. Piraterija se razvija prebrzo’, napominje.
‘Pirateriju ne možemo izbrisati, ali je možemo staviti pod kontrolu’
Iako se čini kompleksnim, rješenja, tvrdi, postoje. Verimatrixov sustav Streamkeeper kombinira DRM, watermarking, web-crawling, nadzor piraterije i protumjere na razini aplikacija u jedinstven paket. Komponenta Counterspy napravljena je tako da prepoznaje legitimne aplikacije i blokira neovlaštene pristupe, bez ometanja legalnih korisnika.
‘Uvijek će postojati mogućnost da netko snimi ekran mobitelom. Ali možemo dramatično smanjiti industrijsku krađu tako što ćemo je učiniti težom, rizičnijom i skupljom’, kaže Malinkowitsch.
Zaključuje da je za održiv medijski ekosustav nužan zaokret: od reagiranja prema sprječavanju.
(Autor: G. R., Foto: Freepik)