Nogometno prvenstvo bilo je zlatna koka: Kako su u Europi padali kradljivci TV sadržaja
Jučerašnja akcija policije i USKOK-a u kojoj je uhićeno 11 osoba zbog piratske prodaje ilegalnih internetskih televizijskih paketa, dok su…
Miruna Herovanu, izvršna direktorica Audiovisual Anti-Piracy Alliancea, na SoMo Borcu powered by Aleph 23. listopada u Zagrebu održat će predavanje „The Underbelly of Piracy”, u kojem će otvoriti pitanje kriminalne infrastrukture, krađe podataka i prijevara skrivenih iza ilegalnog streaminga.
Ilegalni streaming mnogima se i dalje čini kao bezazlen način gledanja filmova, serija ili, primjerice, utakmica bez plaćanja pretplate. No iza naizgled jednostavne poveznice često se može nalaziti mnogo širi kriminalni ekosustav, od phishinga i krađe osobnih podataka do zlonamjernog softvera, lažnih plaćanja i zloupotrebe korisničkih uređaja ili internetske veze. Rizik je tim veći jer takve usluge danas mogu izgledati vrlo profesionalno, a AI dodatno ubrzava stvaranje uvjerljivih lažnih stranica i poruka te prilagodbu ilegalnih platformi nakon njihova uklanjanja.
O toj manje vidljivoj strani piratstva pitali smo Mirunu Herovanu, izvršnu direktoricu Audiovisual Anti-Piracy Alliancea (AAPA), organizacije koja okuplja vodeće televizijske kuće, sportske lige i tehnološke kompanije te se bavi suzbijanjem krađe audiovizualnog sadržaja i kriminalne infrastrukture koja je podržava. Herovanu će na ovogodišnjem SoMo Borcu održati predavanje „The Underbelly of Piracy”, u kojem će govoriti o tome što se krije iza velikih ilegalnih streaming operacija, kako one ugrožavaju korisnike i zašto borba protiv piratstva danas nadilazi isključivo zaštitu autorskih prava.
Uoči početka 14. SoMo Borca, regionalnog natjecanja za najbolje digitalne projekte koje se održava 23. listopada i već četvrtu godinu zaredom suorganizira Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), razgovarali smo s Mirunom, gošćom koju HUDI dovodi na ovogodišnji SoMo. U razgovoru nam je, među ostalim, otkrila i zašto su mlađi korisnici posebno izloženi rizicima te koje mjere mogu poduzeti institucije, tehnološke kompanije, pružatelji internetskih usluga i sami korisnici.
U sklopu ovogodišnjeg SoMo Borca održat ćete predavanje „The Underbelly of Piracy” u sklopu kojeg govorite o kriminalnoj pozadini ilegalnog streaminga. Što se najčešće krije iza platformi koje korisnicima nude besplatno gledanje filmova, serija ili sporta?
Ono što korisnik vidi jest internetska stranica ili aplikacija koja nudi nogometnu utakmicu, film ili stotine televizijskih kanala. No to je samo vidljivi dio. U pozadini se nalazi cijela infrastruktura: pružatelji hostinga, mreže za isporuku sadržaja, domene, IP adrese, mehanizmi plaćanja, oglašavanje, računi na društvenim mrežama, servisi za razmjenu poruka i mreže preprodavača. Dio toga čine legitimne usluge koje se zloupotrebljavaju, dok neki pružatelji usluga opetovano podržavaju ilegalne operatere te su namjerno teško dostupni nadležnim tijelima i mehanizmima provedbe zakona.
To je i ključna poruka predavanja The Underbelly of Piracy: piratstvo je problem kršenja autorskih prava, ali je istodobno dio šire infrastrukture kibernetičkog kriminala. Kada pogledamo što se nalazi ispod površine ilegalnog streama, nalazimo infrastrukturu koja može biti povezana i s phishingom, zlonamjernim softverom, prijevarama, krađom pristupnih podataka i drugim kriminalnim aktivnostima. Osoba koja traži besplatnu nogometnu utakmicu može tako ući u ekosustav čiji interesi sežu daleko dalje od samog prikazivanja nogometa.
Mnogi ilegalne streaming servise doživljavaju prvenstveno kao način za besplatan pristup sadržaju. Koliko su oni zapravo povezani s drugim oblicima kriminala, poput krađe podataka, prijevara i širenja zlonamjernog softvera?
Ta povezanost može biti vrlo izražena. Piratizirani sadržaj kriminalcima donosi jednu iznimno vrijednu stvar: privlači velik broj ljudi. Velike nogometne utakmice, novi filmovi i popularne televizijske serije stvaraju veliku potražnju, a kriminalni operateri mogu je iskoristiti kako bi korisnike doveli u okruženja koja sami kontroliraju. Kada imate veliki promet korisnika, postoji mnogo načina za njegovu monetizaciju. To može biti putem ilegalne IPTV pretplate, ali i kroz zlonamjerno oglašavanje, phishing, prikupljanje pristupnih podataka, lažna plaćanja ili poticanje korisnika da instaliraju nesigurne aplikacije. Zato piratstvo ne bismo smjeli umjetno odvajati od infrastrukture koja ga okružuje. Kršenje autorskih prava jest stvarno, ali stvarni su i dodatni rizici koje stvara kriminalni ekosustav unutar kojeg ono djeluje.
Istraživanje EUIPO-a pokazuje i da su potrošači svjesni te opasnosti: 82 posto ispitanih Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja iz ilegalnih izvora nosi rizike, poput prijevara ili neprimjerenog sadržaja.
Na jednoj analiziranoj offshore mreži sportski sadržaj činio je samo pet posto prometa, dok je phishing zauzimao 44 posto. Kako treba tumačiti taj podatak i što on otkriva o poslovnom modelu takvih mreža?
Smatram da je taj primjer posebno ilustrativan, ali važno je naglasiti da se odnosi na jednu analiziranu mrežu i da ga ne bismo smjeli automatski primjenjivati na svaku piratsku uslugu. On pokazuje da infrastruktura koja se koristi za piratstvo može biti višenamjenska kriminalna infrastruktura.
Ako sport čini pet posto prometa na toj konkretnoj mreži, a phishing 44 posto, onda se sportsko piratstvo ne odvija izolirano. Ista infrastruktura podržava aktivnosti kojima je cilj obmanuti ljude i doći do njihovih podataka.
To mijenja i pitanje koje bismo trebali postavljati. Umjesto da gledamo samo koji se ilegalni sadržaj streama, trebali bismo se pitati: tko upravlja tom infrastrukturom, što još prolazi kroz nju i kako se cijela operacija monetizira? Ta je razlika iznimno važna za provedbu zakona. Uklanjanje jednog streama ne znači nužno i razbijanje mreže koja stoji iza njega.
Na koji način korisnik koji samo želi pogledati utakmicu može nesvjesno izložiti svoje osobne podatke, uređaj ili internetsku vezu kriminalcima?
Sve može početi vrlo uobičajeno: netko traži prijenos utakmice i klikne na poveznicu. Nakon toga može biti nekoliko puta preusmjeren na druge stranice. Može naići na lažnu tipku „play”, od njega se može tražiti registracija, unos e-mail adrese ili podataka za plaćanje, instaliranje aplikacije, prihvaćanje obavijesti ili promjena sigurnosnih postavki.
Korisnik misli da donosi jednu odluku – „želim gledati utakmicu” – no tehnički može donijeti više sasvim različitih odluka o pristupu svojem uređaju ili podacima.
Pritom piratske usluge mogu izgledati iznenađujuće profesionalno. Stari stereotip o očito sumnjivoj stranici punoj pravopisnih pogrešaka više ne vrijedi. Sofisticirana ilegalna IPTV usluga može nalikovati sasvim uobičajenom komercijalnom streaming proizvodu. Upravo zato korisnici trebaju razumjeti kome poklanjaju povjerenje kada ulaze u takva digitalna okruženja.
Prema podacima koje navodite, 31,2 milijuna Europljana koristilo je ilegalne IPTV usluge tijekom 2025. godine, što je znatan porast u odnosu na 2021. godinu. Koji su glavni razlozi takvog rasta?
Prvi je razlog profesionalizacija. Ilegalni IPTV više ne mora nužno izgledati kao piratstvo. Korisniku se mogu ponuditi tisuće televizijskih kanala, sportski prijenosi, filmovi i serije, kroz sučelje koje nalikuje legitimnoj televizijskoj usluzi. Postoje pretplate, korisnička podrška, mreže preprodavača i aplikacije.
Drugi je razlog dostupnost. Ilegalne se usluge promoviraju putem društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka i internetskih tržišta, a često ih je vrlo jednostavno kupiti.
Cijena i fragmentiranost ponude također su važni čimbenici. EUIPO je u svojem praćenju zabilježio zabrinutost nacionalnih tijela zbog cijena, teritorijalnih ograničenja i fragmentiranosti legitimne komercijalne ponude. No pritom moramo paziti da to ne pretvorimo u opravdanje za piratstvo. Kriminalne usluge gotovo će uvijek moći ponuditi nižu cijenu od legitimnih jer ne kupuju prava, ne financiraju produkciju, ne ulažu u sport, ne plaćaju iste poreze i ne pridržavaju se regulatornih obveza koje imaju legitimne kompanije.
Važan je i opseg problema. Kada 31,2 milijuna korisnika koristi ilegalni IPTV, više ne govorimo o izoliranim internetskim stranicama, nego o značajnom paralelnom i nereguliranom televizijskom tržištu.
Posebno zabrinjava podatak da je 27 posto Europljana u dobi od 15 do 24 godine koristilo ilegalne izvore za gledanje sporta. Zašto su mladi posebno izloženi tom trendu?
Prije svega, mlađa publika sadržaj konzumira drukčije. Poveznica koja stiže putem društvenih mreža, aplikacije za razmjenu poruka ili među rezultatima pretraživanja može se doživjeti tek kao još jedan način dolaska do sadržaja.
Kod dijela mlađih korisnika prisutna je i veća normalizacija piratstva. Studija EUIPO-a pokazala je da je 27 posto osoba u dobi od 15 do 24 godine namjerno pristupalo sportu ili ga pratilo putem ilegalnih internetskih izvora, u usporedbi s 12 posto svih ispitanika u Europskoj uniji.
Ulogu imaju i cijena i dostupnost. Istraživanja EUIPO-a pokazuju da osobe koje koriste ilegalne izvore kao česta opravdanja navode cijenu te činjenicu da sadržaj nije dostupan u okviru njihove postojeće pretplate.
No smatram da imamo i komunikacijski problem. Ako je jedina poruka 19-godišnjoj osobi: „Nemoj to raditi zato što se krše autorska prava”, propuštamo važan dio razgovora. Trebali bismo objasniti i u kakvo digitalno okruženje ta osoba možda ulazi, tko njime može upravljati te zašto netko tko nudi stotine premium kanala gotovo besplatno ipak negdje ostvaruje zaradu.
Umjetna inteligencija omogućuje operaterima ilegalnih platformi da nakon uklanjanja vrlo brzo promijene domenu ili hosting. Kako to otežava rad tijelima koja se bore protiv piratstva?
Ovdje bih istaknula jednu važnu razliku: piratski su operateri bili vrlo prilagodljivi i prije pojave generativne umjetne inteligencije. Dugo su mijenjali domene, stvarali zrcalne stranice, premještali infrastrukturu i prelazili od jednog pružatelja usluga drugome kada bi ih tijela za provedbu zakona sustigla.
Umjetna inteligencija i automatizacija tu prilagodljivost mogu učiniti bržom i jeftinijom. Mogu olakšati izradu internetskih stranica, komunikacije i potencijalno upravljanje velikim brojem domena i internetskih identiteta. Smanjuju količinu ljudskog rada potrebnog za ponovno uspostavljanje pojedinih dijelova operacije.
Kod piratstva prijenosa uživo to stvara posebno ozbiljan problem jer nadležna tijela imaju vrlo kratak vremenski okvir za djelovanje. Nogometna utakmica vrijedna je dok traje. Ako se obrada prijave razvlači satima ili danima, povreda prava možda će na kraju biti uklonjena, ali gospodarska vrijednost provedbene mjere do tada je u velikoj mjeri nestala. Zbog toga AAPA dosljedno zagovara provođenje mjera protiv piratstva prijenosa uživo u stvarnom vremenu.
Istovremeno, umjetna inteligencija čini phishing poruke i lažne internetske stranice uvjerljivijima. Koje bi osnovne znakove korisnici trebali prepoznati prije nego što kliknu na poveznicu ili ostave svoje podatke?
Prvo bih istaknula da dobar pravopis više nije dokaz da je nešto legitimno. Umjetna inteligencija znatno olakšava stvaranje uvjerljivog jezika, brendiranja i komunikacije. Zato bi korisnici trebali promatrati ponašanje stranice, a ne samo njezin izgled.
Budite vrlo oprezni ako stranica neočekivano traži da preuzmete softver, instalirate aplikaciju iz nepoznatog izvora, isključite sigurnosne zaštite ili unesete podatke za plaćanje samo kako biste pristupili prijenosu. Pažljivo provjerite domenu. Budite sumnjičavi prema višestrukim preusmjeravanjima, neočekivanim skočnim prozorima i umjetno stvorenom osjećaju hitnosti — porukama koje tvrde da morate odmah reagirati ili ćete izgubiti pristup. Nemojte ponovno koristiti važne lozinke i nikada ne unosite bankovne podatke u nepoznatu streaming uslugu.
Postoji i jednostavan ekonomski znak upozorenja: ako vam netko nudi golem katalog premium sportskih sadržaja, televizijskih programa i filmova za tek mali dio njihove legitimne cijene, zapitajte se kako taj poslovni model zapravo zarađuje.
Kako bi se ilegalne streaming mreže mogle koristiti za širenje dezinformacija i zašto je taj aspekt piratstva važan i izvan zaštite autorskih prava?
To je područje kojem, prema mojem mišljenju, trebamo posvetiti mnogo više pažnje i istraživanja. Ilegalna IPTV usluga može nuditi stotine ili tisuće kanala, a da korisnik pritom nužno ne zna tko je sastavio taj paket, odakle kanali dolaze ili tko kontrolira uslugu. Takva infrastruktura može služiti ne samo za distribuciju piratiziranog zabavnog i sportskog sadržaja nego i za distribuciju informacija. Operater bi potencijalno mogao ubacivati manipulirani materijal, propagandu ili kanale s kojima se korisnici inače ne bi susreli, i to u paket koji naizgled izgleda kao uobičajena televizijska usluga.
Kada ilegalni IPTV doseže milijune korisnika, njegov opseg počinje imati šire društvene posljedice. Ne bih tvrdila da se svaka ilegalna IPTV usluga koristi za širenje dezinformacija. No neregulirana televizijska infrastruktura koja dopire do milijuna europskih korisnika stvara ranjivost koja zaslužuje ozbiljnu pozornost.
To je još jedan razlog zbog kojeg je važno razumjeti infrastrukturu koja stoji iza piratstva, a ne promatrati samo pojedinačni ilegalni prijenos.
Koje su danas najučinkovitije mjere u borbi protiv ilegalnog streaminga? Također, što mogu učiniti države, tehnološke kompanije, pružatelji internetskih usluga i sami korisnici?
Ne postoji jedna mjera koja će riješiti problem piratstva. Potrebno je istodobno djelovati na različitim razinama tog ekosustava. Kod sadržaja uživo prvi je uvjet brzina. AAPA podupire jasan standard prema kojemu se na valjane prijave povezane s neovlaštenim prijenosima uživo mora reagirati u roku od 30 minuta.
Podaci pokazuju zašto je brzina važna. Tijekom praćenja Preporuke Europske komisije iz 2023. posrednicima je upućeno više od 27 milijuna prijava, no samo je oko 11 posto rezultiralo obustavom neovlaštenog reemitiranja tijekom samog događaja. Taj skup podataka ima svoja ograničenja, posebno zbog ograničenog sudjelovanja posrednika, ali ipak pokazuje jaz u provedbi.
Drugo, dinamičko blokiranje mora biti dostupno i učinkovito diljem Europe. Ako se ilegalna usluga premjesti s jedne IP adrese ili domene na drugu, mjere provedbe moraju je moći pratiti. Praćenje EUIPO-a pokazalo je da je 2966 sudskih naloga povezanih s piratstvom prijenosa uživo dovelo do blokiranja više od 77.000 domena i IP adresa, no provedba i dalje nije ujednačena među državama članicama.
Treće, moramo se baviti infrastrukturom. Operaterima koji ustrajno djeluju ilegalno ne smije se dopustiti da se neograničeno sele između domena, hosting kompanija, mreža za isporuku sadržaja i pružatelja povezivosti. Ako pružatelji usluga sustavno odbijaju surađivati u legitimnoj provedbi, moraju postojati smisleni mehanizmi eskalacije.
Države zato trebaju djelotvoran pravni okvir. Tehnološke kompanije i internetski posrednici trebaju brze mehanizme prijavljivanja, automatizirane alate, posebne kontaktne točke i konkretne mjere protiv ponavljača. Pružatelji internetskih usluga imaju ključnu ulogu u brzoj i preciznoj provedbi zakonitih mjera blokiranja. Nositelji prava moraju nastaviti ulagati u otkrivanje povreda i prikupljanje dokaza, dok tijela za provedbu zakona moraju imati kapacitet istraživati organizacije i pojedince koji stoje iza tih usluga, a ne samo njihove vidljive internetske stranice.
I potrošači imaju moć. Svaka ilegalna pretplata financira taj ekosustav, bez obzira na to vidi li osoba koja je kupuje što se nalazi u njegovoj pozadini.
U konačnici, to je poruka koju želim da ljudi ponesu s predavanja The Underbelly of Piracy: piratstvo je problem kršenja autorskih prava, ali je istodobno dio šire infrastrukture kibernetičkog kriminala. Stream je tek dio te infrastrukture koji korisnik može vidjeti.
SoMo Borac powered by Aleph održat će se 23. listopada u Tvornici kulture u Zagrebu, gdje će ponovno okupiti vodeća imena regionalne digitalne, marketinške i medijske industrije. Ovogodišnje izdanje već četvrtu godinu zaredom suorganizira Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), koja na događaj dovodi i Mirunu Herovanu. Ulaznice su dostupne na službenoj stranici SoMo Borca. Osigurajte svoje mjesto i pridružite nam se!
(Izvor: SoMo Borac, Foto izvor: SoMo Borac )